Šta treba znati o sindromu POLICISTIČNIH JAJNIKA (PCOS)

  • -
flat-round-icons-layerd_0002_shutterstock_107843357

Šta treba znati o sindromu POLICISTIČNIH JAJNIKA (PCOS)

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je čest hormonski poremećaj žena i ima ga oko 6-10% žena u reproduktivnom periodu (period posle prve i pre poslednje menstruacije).

Kako da posumnjam da imam ovaj hormonski poremećaj?

  1. Izostanci menstruacija : Prvi i najčeći znak ovog poremećaja je retko javljanje menstruacija. Žena koja tokom godinu dana ima samo 8 ili manje menstruacija (a prošlo je više od dve godine nakon prve menstruacije), treba da se javi ginekologu na ispitivanje. Nekad ove žene imaju ciklus od oko 40 dana i više, nekad menstruacije izostanu po 3-4 meseca, a ponekad se javljaju učestala i oskudna krvarenja ili jako obilna krvarenja. Otkriva se najčešće već u doba adolescencije (do 19.godine), ali se može javiti i kasnije u životu, zbog ekstremne gojaznosti. Uzroci ovakvog ciklusa mogu biti i drugi, što se procenjuje na osnovu još nekih ispitivanja.
  2. Gojaznost – 50-60% ovih žena/devojaka su gojazne
  3. Pojačana maljavost, ponekad i opadanje kose, bubuljice- akne, masna koža i kosa – zbog viška muških hormona u krvi, javlja se kod oko ¾ ovih žena.

Nemaju sve žene sve ove simptome, ali je dovoljno bar dva da se postavi dijagnoza PCOS.

Kako će ginekolog utvrditi da imam ovaj poremećaj?

  1. Anamneza i pregled – podaci o učestalosti menstruacija, merenje telesne težine i BMI (bodi mas indeksa), utvrđivanje pojačane maljavosti, merenje krvnog pritiska
  2. Ispitivanje hormona, nivoa masti u krvi i insulinske rezistencije (sklonost dijabetesu)
  3. Ultrazvučni pregled jajnika (i materice). Kod ovog sindroma, jajnici na ultrazvuku imaju puno sitnih folikula koji ga neretko i povećavaju. Folikli su sitne „komorice“ u kojima se razvijaju jajne ćelije i u pubertetu devojka ih ima oko 400 000, ali se oni ne vide svi. Svakog meseca, jedan folikul počinje da raste i kad dostigne oko 20mm, on prsne i zrela jajna ćelija izlazi iz njega =ovulacija. Ostatak folikula se „izduva“, naziva se „žuto telo“ koje luči hormon progesteron i na kraju nestane. Kod sindroma PCOS, folikul počne da raste, ali samo do oko 10mm i tu zastane= nema ovulacije=nema menstruacije. I tako oni stalno rastu samo pomalo, tu ostaju, nakupljaju se i ti stini folikuli nisu prave ciste ni tumori, ali jajniku daju izgled sunđera koji se vremenom povećava zbog njihovog sve većeg broja. Ponekad se od ovih folikula napravi veća „vodena“ cista jajnika. Ako se na ultrazvuku vidi slika ovakvih jajnika, a žena nema nikakve druge simptome, onda to nije PCOS (u oko 20% žena).

Koji je uzrok ovog poremećaja?

Ne zna se tačan uzrok ovog poremećaja. Smatra se da genetski faktor ima velikog uticaja i sreće se češće u nekim porodicama. Gojaznost i neki spoljni uticaji (bisfenol A u hrani) mogu biti doprinosni faktor razvoju ovog sindroma.

Da li se može izlečiti?

Pošto se ne zna uzrok, ne postoji ni lek koji će sasvim izlečiti ovo stanje. Međutim, kao što kod napr. virusne „prehlade“ postoji „simptomatska“ terapija ( koja sprečava simptome -bol, temperatura, zapušen nos…), tako i ovde postoji terapija koju obavezno treba uzimati i to ne samo da se spreče simptomi – izostanak menstruacije, maljavost, bubuljice, masna koža i kosa…, nego i da se spreče posledice (komplikacije) koje bi se mogle javiti posle niza godina. Gojazne žene koje skinu bar 5 kg, već imaju veliku šansu da normalizuju menstruacije.

Da li postoje neke posledice, komplikacije ovog poremećaja?

Ukoliko se ništa ne preduzima, posle izvesnog broja godina mogu se javiti posledice –

  1. Insulinska rezistencija (kod nekih žena) može dovesti do šećerne bolesti (dijabetes tip II). Insulin je hormon koji luči pankreas i koji omogućava našim ćelijama da iskoriste glukozu – šećer. Kada kod ovog poremećaja postoji „insulinska rezistencija“,tj.slabija osetljivost ćeija na insulin, pankreas mora da luči sve više insulina da bi to nadoknadio i na kraju se „iscrpi“ i luči se nedovoljno ovog hormona, pa tako nastane šećerna bolest. Višak insulina takođe može dovesti do povećanog lučenja muških hormona.
  2. Kardiovaskularne bolesti, povišen krvni pritisak,
  3. Povišen nivo triglicerida i snižen nivo „dobrog“ holesterola – HDL
  4. Infertilitet – problemi sa zatrudnjivanjem, spontani pobačaji, komplikacije u trudnoći – gestacioni (trudnički) dijabetes i povišen krvni pritisak u trudnoći
  5. Obilna krvarenja, displazije težeg stepena materične sluzokože (karcinom materice)
  6. Depresija, anksioznost

Da li ću moći da imam dece?

Žene sa ovim poremećajem možda neće imati nikakvih problema da ostanu trudne, ali postoji mogućnost da teže zatrudne (neredovne ovulacije = retke jajne ćelije), sklonije su spontanim pobačajima i komplikacijama u trudnoći – gestacijski dijabetes, povišen krvni pritisak, što može ugroziti i majku i bebu. Postoje lekovi kojima se stimuliše-izaziva ovulacija-sazrevanje jajne ćelije.

Šta će mi ginekolog savetovati?

  1. Režim ishrane – Na prvom mestu je normalizacija telesne težine! Gojazne devojke/žene obavezno moraju skinuti višak kilograma, uz telesnu aktivnost. Onima sa insulinskom rezistencijom preporučuje se smanjenje unosa rafiniranih ugljenih hidrata na minimum (kolači, sladoled, sokovi, slatkiši, keksi…) Umesto toga, preporučuju se kompleksni ugljeni hidrati sa visokim sadržajem vlakana: integralni hleb i testo, smeđi šećer (malo), ječam, ovas….. Takođe treba smanjiti i unos nekih masti (prženo na ulju…)
  2. Telesna aktivnost je veoma važna!
  3. Lekovi – terapija se određuje u zavisnosti od doba života, (ne)postojanja insulinske rezistencije i potreba u tom periodu – želja za zaštitom od trudnoće ili želja za trudnoćom, kao i zavisno od intenziteta postojećih simptoma.
  4. Kontraceptivne tablete sa sintetskim estrogenom i progesteronom obezbeđuju redovna i normalna krvarenja, štite od trudnoće, smanjuju nivo muških hormona u krvi, a takođe štite materičnu sluzokožu od izloženosti prevelikim količinama sopstvenog estrogena i „čuvaju“ jajnik od povećavanja – tako da njihova višegodišnja upotreba čak smanjuje učestalost javljanja raka tela materice i jajnika za oko 50-60% .
  5. Progesteron u drugoj fazi ciklusa. Ukoliko je sintetski estrogen, koga ima u kombinovanim pilulama, zabranjen- kontraindikovan (povišen krvni pritisak, gojaznost preko BMI 35 , žene starije od 35 godina koje puše cigarete…i još neke) sintetski progesteron će obezbediti redovna krvarenja i štititi materičnu sluzokožu, ali on ne utiče na bubuljice i maljavost.
  6. Ukoliko postoji insulinska rezistencija, preporučuje se pravilna ishrana i specifični lekovi (metformin)
  7. Lekovi koji stimulišu ovulaciju ako postoji želja za trudnoćom
  8. Lekovi koji smanjuju produkciju muških hormona i njihov uticaj na kožu – maljavost, bubuljice, masna koža i kosa – to su posebne vrste kontraceptivnih tableta ili spironolakton (koji nije kontraceptiv)

Postavljanje dijagnoze ovog poremećaja ne treba da vas potpuno obeshrabri i da pomislite da će vam se desiti sve one loše posledice koje su ovde nabrojane.

Redovne kontrole ginekologa su od velikog značaja za praćenje vašeg stanja i očuvanje vašeg zdravlja!

 Prof.dr Aleksandra Kapamadžija, ginekolog


Pretraga

Poliklinka na Facebooku

Mail lista

Prijavite se da biste saznali za nove akcije i promocije

Anketa

Kod kog od navedenih stučnjaka biste odlazili ukoliko bi bio deo tima Poliklinike Marić?

Rezultati

Loading ... Loading ...