5 zabluda o mladežima

  • -
hautveraenderung_big

5 zabluda o mladežima

 

 

Zabluda br 1.

Ako nemam puno mladeža i svetao ten i oči, sigurno neću dobiti rak kože

Istina: Bilo ko i u bilo kom uzrastu može razviti rak kože.

Osoba ima posebno visok rizik za razvoj karcinoma kože ako:

  • Ima svetao ten ili kožu koja lako izgori
  • Ukoliko je izgorela na suncu bilo kad u detinjstvu, ili je često izgorela u odraslom dobu
  • Provodi dosta vremena na suncu (zbog posla ili u slobodno vreme)
  • Koristi solarijume
  • Ima više od 50 mladeža na koži
  • Ima članove porodice koji su imali rak kože
  • Starija je od 50 godina
  • Imala je transplantaciju organa

Čak i ukoliko niste pod velikim rizikom za razvoj raka kože, važno je da razumete uzroke i znakove. Upoznavanje sa činjenicama omogućava Vam postupke kojima će te se zaštititi i umanjiti rizik od kasnijih loših posledica.

 

Zabluda br 2.

Treba štiti samo mladeže stavljanjem flastera ili debelog sloja kreme

Istina:  Flastere ne treba stavljati, a kremom sa visokim zaštitinim faktorom (i za UVB i za UVA) treba zaštiti celu kožu.  Krema se mora naneti u dovoljnoj količini, ravnomerno, pola sata pre izlaska na sunce, na svaka dva sata i posle izlaska iz vode. Kremovi za zaštitu od sunca nisu namenjeni da bi produžili vreme izlaganja suncu, već da bi povećali zaštitu tokom izlaganja suncu koje se ne može izbeći.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti dece. Naučna istraživanja potvrđuju da je opasnost od melanoma veća kod osoba koje su u detinjstvu imale jake opekotine od sunca.

Važno je imati u vidu da su zaštita od UV zraženja osim krema i odgovarajuća odeća (materijali sa UV zaštitnim faktorom), dugi rukavi i nogavice, materijali tamnijih boja, šeširi i naočare za sunce sa UV filtrima.

 

Zabluda br 3.

Mladež mi se malo promenio, ali je manji od 6 mm i  ne svrbi me i ne boli – sigurno nije ništa opasno

Istina: Postoji ABCDE pravila menjanja  mladeže

A – asimetrija, promena oblika i izgleda, B – promena izgleda ivica, C – promena boje, D -promena veličine, E- rast mladeža u visinu

Ako primetite neke od ovih izmena na mladežu potrebno je otoći kod dermatologa, na dermoskopski pregled, koji će utvrditi da li je „ništa“. I kao što je neko rekao „bolje da je 100 puta ništa, nego da jednom promašite nešto“.

Rak kože se može videti i može se izlečiti, pod uslovom da se rano dijagnostikuje i leči.

Važno je znati i prepoznati znakove raka kože. Ukoliko imate bilo koji faktor rizika za razvoj raka kože, trebalo bi da sami pregledate svoju kožu jednom mesečno, a jednom godišnje da obavite dermoskopski pregled kod dermatologa.

 

Zabluda br 4.

Opasno je uklanjati mladeže jer može da „proradi“

Istina: Kod ljudi postoji neopravdani strah od „diranja“ mladeža. Savremeni način hirurškog otklanjanja mladeža ne predstavlja „diranje“ mladeža. Mladeži se otklaljaju u celini, sa zaštitnim rubom zdravog tkiva. Na ovaj način ne postoji mogućnost da mladež „proradi“.

Zabluda br 5.dermoskopija

Ukloniću sve mladeže pa ću ukloniti rizik od karcinoma kože

Istina: Najagresivniji karcinom kože – melanom se u 70% slučajeva razvija na koži mimo mladeža. Veliki broj mladeža je jedan od faktora rizika za pojavu melanoma, ali njihovim uklanjanjem se ne uklanja rizik.

Svakako, jednom godišnje treba otići kod dermatologa na dermoskopski pregled kože i mladeža, i onaj mladež ili više njih za

koje se ustanove nepravilnosti treba preventivno hirurški odstraniti.

Osmi toga važno je znati da melanom nije jedini karcinom kože. Najčešći zloćudni tumor kože je bazocelularni karcinom koji je srećom manje agresivan od melanoma, ali čiji nastanak  nije vezan za mladeže i njihov broj.

 

Važno

  • Strah od mladeža nije bezrazložan, ali ne dozvolite da vas on parališe, već treba da vas pokrene
  • Ako primetite promenu na mladežu nemojte čekati da vidite da li će se sama povući ili kako će se razvijati, i nemojte je sami lečiti
  • Nemojte ignorisati promenu misleći da sigurno nije ozbiljna
  • Na vreme obavljen dermoskopski pregled kod dermatologa i ako je potrebno hirurško otklanjanje mladeža eliminisaće svaku mogućnost da obolite od zloćudnog tumora kože.
  • Najvažnije od svega, ne plašite se posete dermatologu

 


  • -
dermoskopija

DERMOSKOPIJA

ŠTA JE DERMOSKOPIJA?

Dermoskopija je metoda pregleda i snimanja mladeža i drugih pigmentih promena. Ova metodom se vide dublje strukture i boje kože koje se “golim okom” ne mogu videti.

Dermoskopijom se mogu indentifikovati i druge, nepigmentne promene na koži kao što se seboroične keratoze, promene porekla krvnih sudova-hemangiomi, fibromi i drugi benigni tumori kože.

KAKO SE OVA METODA IZVODI?

Dermoskopija je bezbolna, neinvazivna i jednostavna metoda. Osnovni aparat je dermoskop /specijalan sistem sočiva sa polarizovanom svetlošću/ koji se prisloni na kožu I na taj način posmatra promena; to je ručna dermoskopija. Pored dermoskopa, aparat može da sadrži i digitalnu kameru povezanu sa računarom i tada govorimo o digitalnoj odnosno kompjuterizovanoj dermoskopiji. Na ovaj nači promena se ne samo pregleda već i fotografiše tako da trajno ostaje snimak koji se može pri narednom pregledu upoređivati.

KOJI JE ZNAČAJ DERMOSKOPIJE?

Dermoskopijom mnogi tumori kože, naročito melanom, mogu biti ranije i preciznije indentifikovani, što daje šansu za izlečenje.

Osim toga, pregled promena na koži dermoskopom omogućava de se mnoge benigne promene na koži ne moraju hirurški uklanjati.

KADA RADITI DERMOSKOPIJU I KOLIKO ČESTO?

Dermoskopijom je neophodno pregledati novu promenu koja liči na mladež ili od ranije prisutan mladež koji svrbi, boli, krvari ili je promenio oblik, boju, veličini ili ste ga povredili . Osim toga dermoskopom je moguće pregledati i nove promene izgleda crvenih čvorića, ranice koje ne zarastaju i sl.

S obzirom na sve veću učestalost tumora kože, savetujemo da pacijenti jednom mesečno obave samo pregled mladeža, a da se najmanje jednom godišnje jave svom dermatologu i dermoskopom pregledaju svoje mladeže i promene nalik mladežima.


Pretraga

Poliklinka na Facebooku

Mail lista

Prijavite se da biste saznali za nove akcije i promocije

Anketa

Kod kog od navedenih stučnjaka biste odlazili ukoliko bi bio deo tima Poliklinike Marić?

Rezultati

Loading ... Loading ...